Guido van Rossum želio je napisati programski jezik koji će istovremeno biti jednostavan za početnike i upotrebljiv za profesionalne programere. Napisao je Python. Snažan programski jezik koji je jednostavan za naučiti, djelotvornih struktura podataka visokog nivoa s jednostavnim, ali ipak učinkovitim pristupom programiranju s objektima. Elegantne sintakse i dinamičkog tipiziranja, zajedno s prirodom interpretiranog jezika, čine ga idealnim jezikom za pisanje skripti i brzi aplikacijski razvoj u puno područja na većini platformi.
Njegov prevodilac i opsežne knjižnice su slobodne za upotrebu u izvornom ili binarnom obliku za sve veće platforme na Pythonovoj mrežnoj stranici http://www.python.org/ i slobodno se mogu dijeliti.
Isti taj prevodilac ćemo lako proširiti s novim funkcijama i tipovima podataka izvedenim u C ili C++ (ili drugim jezicima koje možemo pozvati iz C). Python možemo koristiti i kao dodatni jezik za prilagodljive namjenske programe.
Koristeći računalo u svakodnevnom radu, prije ili kasnije ustanovit ćemo potrebu za automatizacijom nekog zadatka. Ili ćemo jednostavno željeti napisati svoju malu bazu podataka, specijaliziranu GUI aplikaciju ili jednostavnu igru.
Profesionalni programer možda će moći rješiti problem nekim drugim knjižnicama, ali cijeli ciklus može biti previše trom. Možda će željeti izbjeći pisanje koda ili čak pisanje cijelog programskog jezika.
Python je rješenje - jednostavan za korištenje, raspoloživ na Windows, Mac OS X i Unix operativnim sustavima.
Njegova jednostavnost neće umanjiti njegovu snagu kao pravog programskog jezika koji nudi mnogo više struktura i podrške za velike programe nego što mogu ponuditi shell skripte ili batch-datoteke. Python također nudi mnogo više provjera pogrešaka nego C. Kao visoko razvijen jezik ima ugrađene visoko razvijene tipove podataka, ali je još uvijek zadržao svoju jednostavnost.
Omogućuje nam podjelu programa u module i dolazi s velikom kolekcijom standardnih modula. Njih možemo koristiti kao osnovu naših programa ili kao primjere za početak učenja programiranja u Pythonu.
Time što je interpretirani jezik uštedjet će nam dosta vremena prilikom razvoja programa jer nije potrebno prevođenje i povezivanje. Prevodilac se može koristiti interaktivno, što ga čini jednostavnim za eksperimentiranje. Također je jednostavan stolni kalkulator.
Programi u Pythonu su pisani kompaktno i čitljivo, često mnogo kraći nego ekvivalentni programi pisani u C, C++ ili Java programi. Evo zašto:
- vrste podataka visoke razine omogućuju nam da izrazimo složenu operaciju u jednoj liniji
- grupiranje izjava izvodi se uvlačenjem umjesto obuhvaćanjem u zagrade
- nije potrebno deklariranje varijabli ili parametara
Python je nadogradiv, vrlo jednostavno se može proširiti: dodati nove funkcije pisane u C, module ili čak i povezati Pythonove programe s knjižnicama koje bi tek mogle biti dostupne u binarnom obliku.
Samim time je vidljivo da je Guido van Rossum uspio u svojoj želji da napiše programski jezik koji će istovremeno biti jednostavan za početnike i upotrebljiv za profesionalne programere. Python je jedan od boljih izbora programskog jezika u školama i među djecom.
Jedan od modula Pythona je i Visual, 3D grafički modul. Njihova kombinacija naziva se VPython. Dozvoljava nam da kreiramo razne objekte poput kugle, strelice ili kutije. Objekti su u 3D, prikazani u prozoru, a jednostavnom upotrebom miša možemo ih promatrati s raznih strana. Programiranje takvih objekata je vrlo jednostavno zahvaljujući VPythonu, tako da se možemo koncentrirati na izračunski aspekt programiranja. Tom svom jednostavnošću je postao alat za ilustraciju fizike u školama.
1998. godine David Scherer kao student prve godine Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu upisuje kolegij fizike i vidi mogućnost razvoja boljeg alata od cT-a koji se tada koristio za prikaz u 2D.
U proljeće 2000. godine David Scherer kreira Visual – modul za Python, uz pomoć Davida Andersena, Ruth Chabay, Arija Heitnera, Iana Petersa i Brucea Sherwooda. Novonastali VPython ne samo da je bio jednostavniji za korištenje od cT-a, nego je prikazivao objekte u 3D.
VPython je jednostavan alat za prikazivanje 3D objekata i grafova. Njegova glavna upotreba jest u edukaciji, ali upotrebljava se i za komercijalne i istraživačke svrhe. U početku se koristio u kolegijima fizike na Sveučilištu Carnegie Mellon, a od tamo se raširio na druga sveučilišta i srednje škole, najviše u nastavnom gradivu materije i interakcija.